|
Post by steva on May 31, 2009 21:01:32 GMT 1
Danas sam na Puszta Kupu video vrlo interesantan model elektro penjaca. Mogu samo da kazem da je vrlo interesantan i da mi se jako dopada. Slican je obicnom penjacu samo nema ovih zezancija oko motora, goriva, svecica, ricinusa, startera......
Nema one dreke motora. Sve vise ima protivnika kategorije F1C zbog uznemiravanja ptica. U Madjarskoj su vec menjali livadu zbog zastite ptica.
Mislim da nije lose razmisljati o ovoj kategoriji uskoro.
|
|
|
Post by Boca on Jun 1, 2009 13:42:33 GMT 1
|
|
|
Post by zzechner on Jun 1, 2009 21:27:51 GMT 1
Zdrav Stevo, lani su kod nas na Siscia kupu zvanicno letjela 3 F1Q modela: Klaus Salzer sa "elektrificiranim" gumenjakom, Zeljko Grepl sa "elektrificiranom" A-2 jedrilicom, te Boris Markusic sa vlastitom novorazvijenom konstrukcijom. O tomu sam jesenas pisao Raletu, pa sam nasrecu nasao drugi (prvi s nazalost nemam) e-mail sa ponekim podacima, iskustvima, razmisljanjima - koji ti u nastavku prenosim. Na moje pitanje kakva je to kategorija za koju je definirano jedino ogranicenje mase baterije, odgovorio mi je da ogranicenje mase baterije puno toga regulira, pogotovo ako se koristi brushless motor, jer to ima znacajniji utjecaj na postignutu visinu nego masa u slobodnom letu (utjecaj za planiranje). Borisov set-up je ovakav: brushless 180 W, Li-Po 3S (500 mAh), elisa 9 x 4 (4,5...). Motor je nekakav kineski, a navodno je radjen za modele mase 500 - 750 gr., (Boris voli jeftino , kaze da je nedavno kupio nekoliko po 5 USD.... Ukljucenje motora je putem "mikroprekidaca" (iz starog CD - roma izvadjen mehanizam za otvaranje i zatvaranje koje im je Tepic ponesto prepravio...) Za ukljucenje brushlessa salter (mikroprekidac) je spojen servotester, a servotester je spojen na regler (kaze da startanje brushlessa nije bas banalno, to ces ti bolje znati nego ja....). Cijelu tu skalameriju moze zamijeniti elektronski knips koji na jednoj plocici ima sve integrirano i navodno ima u Americi i kosta 30 USD. Naravno tad jos treba servo i polugice za mrdalice umjesto sajli....Tokom reglaze je umjesto servotestera stavljao prijemnik, pa se stanicom iskljucuje motor ako nesto "podje po zlu", - e sad ono sto ces ti s elektro - iskustvom bolje znati nego ja: filozofija sklopa motor-elisa-baterija kod brushlessa je bitno drugacija nego kod brushed motora (citiram): "snaga motora je veca sto se vise optereti, tako da sto je veci korak - povlaci vise struje iz baterije (to je razlog upotrebe 3S, kapaciteta 500) za sto je - radi ogranicene mase - bolja baterija manjeg kapaciteta ali s vise celija". Dobro, to "pije vodu" narocito kad je rad motora ogranicen na 25 sekundi....On je poceo s malom elisom i nije bilo efekta (nije mogao dobiti optimalan broj okretaja), jer se tesko regulira pravilno potreban broj okretaja za penjanje pa je to regulirao variranjem razlicitih elisa. Zasad je dosao do elise koju sam ti napisao, ali ima osjecaj da snaga motora jos nije sasvim iskoristena i da tu jos ima puno mogucnosti za povecanje krajnje visine. Uglavnom su mu modeli s prevelikim brojem okretaja odlazili na ledja (kao u luping), jer jos nema startni negativni "bunt" na horizontalcu, a s velikim negativnim kutem motora mu se cini preveliki otpor...Misli da bi se i to ("bunt start") moglo s ovako jakim motorima, no zasad nije dosao do ugradnje tako kompliciranog sklopa, pa ima klasicno penjanje u spirali nakon cega model prelazi u planiranje bez mrdalica krila i repa...Knips samo dvije funkcije: iskljucenje motora i determa. - dakle, broj okretaja motora zasad ne regulira nicim - nego razlicite elise.... - o koncepciji Borisovo je misljenje da modeli ne bi trebali biti mali kao gumenjaci, nego krila kao kod F5J (dubina oko 180 mm, raspon oko 180 cm), profili (hm, ne drzi me za rijec) kao kod penjaca (a to kod njega znaci vise nosivi nego prodorni), poluga repa malo dulja nego kod F1A, a i on voli malo vece horizontalce (nesto izmedju F1A i F1C)...Ima osjecaj da bi ovakvi motori to mogli vuci i u putanjama slicnim danasnjih penjaca - naravno uz upotrebu svih potrebnih mrdalica (kojih je on protivnik, jer kaze - sto vise mrdalica to vise problema). Najvise mrdalica sto koristi ima kod gumenjaka i kaze da je to maksimum koji moze podnijeti Dobro je sto se sa svim tim u nosu modela moze postici kratka poluga prednjeg dijela trupa, pa za prijelaz u planiranje (odnosno "ispuhivanje brzine") prolazi bez "pumpanja". Naravno, u startu je bilo je jos velikih problema s vibracijama motora, radi kojih su ispadali vijci kojima je pricvrscen na trup. To se sjecam jos od ljeta, a ne pamtim kako su to rijesili... Grepl ima isti set-up, on je preuzeo sve iz Borisove "faze testiranja" i namjestio na odrezanu njusku trupa bivse Terlepove F1A. Sjecam se samo da je prilicno velik negativni kut u odnosu na horizontalnu os trupa (cini se 5 - 10 st....)
|
|
|
Post by steva on Jun 3, 2009 13:38:49 GMT 1
Evo jedne slike sto sam nasao na netu.
|
|
|
Post by Boca on Jun 3, 2009 21:56:29 GMT 1
Ima li neko da postavi neki plan of F1Q?
|
|
|
Post by steva on Jun 4, 2009 11:51:55 GMT 1
Ja sam trazio al nisam nasao. Koliko se meni cini ljudi jos uvek lutaju i pokusavaju da nadju najbolje resenje.
|
|
|
Post by Boca on Jun 17, 2009 6:51:09 GMT 1
Evo pravilnik za F1Q koga sam preveo.
F1Q - elektroenergetski slobodno leteci model
K.1 Definicija
Model aviona koji je pogonjen sa elektromotorom i na koji djeluje aerodinamicka sila koje deluju na nosece površine modela u letu. Osim na promene u kruženju ili promene napadnih uglova.
K.2 Karakteristike
Baterije mogu biti: NiKd NiMh Lithium Jon Lithium polimer Baterije moraju biti zavijene u transparentnu pokrivku ili foliju radi moguce provere. Paket baterija ce pogoniti elektro motor, kao i kontroler, ako se koristi.
Maksimalna težina paketa baterija (ukljucujuci i prikljucke na bateriji):
125g - NiKd, NiMh 90g - Litijum baterije Spoljni paket baterija mora imati sigurnosni konopac zavezan na trup modela.
Sigurnosna veza mora biti korištena kako bi se sprecilo nehotimicano odvajanje baterije od motora, nakon prestanka rada motora.
Maksimalni rad motora je 25 sekundi, nakon pokretanje modela.
Vremensko ogranicenje rada motora se radi preko vremenskog kontrolera ili mehanièkog tajmera koji zaustavlja motor. Merenje rada motora se vrši od starta modela pa sve dok se ocito ne vidi da je rad motora obustavljen. U koliko postoji sumnja, kontrola rada motora se može izvršiti na zemlji.
K.3 Broj letova je 7
K.4 Definicija službenog leta
Prvi pokušaj je neuspešan, pod uslovima iz tacke K.5. Ako je pocetak pod definiciji K.5.c i drugi pokušaj nije napravljen, prvi je pokušaj je službeno vreme leta. Trajanje leta u drugom pokušaju. Ako let ne uspe, tretira se po tacki K.5.a ili K.5.b i onda je nula zvanican let.
K.5 - Definicija neuspešnog pokušaja
Pokušaj je definisan kao neuspešan ako je model lansiran i ako se dogode jedan od sledecih dogaðaja. Ako se to dogodi, na prvi pokušaj, tada je takmicaru dopušten drugi pokušaj.
Ako se deo modela odvoji nakon pokretanja ili za vreme leta.
Trajanje leta modela je manje od 20 sekundi
K.6 Ponovljeni pokušaj
Pokušaj se može ponoviti, ako se model sudari s drugim modelom u letu, ili s nekom osobom u toku starta modela. U koliko se let nastavlja takmicar može zahtevati da let bude prihvacen kao službeni, cak i ako je on to zatražio je nakon završetka leta.
K.7 Trajanje leta
Maksimalno 180 sekundi.
U slucaju izuzetnih meterolških uslova žiri odlucuje o dužini maksimuma za turnuse. Promena mora biti objavljena prije pocetka turnusa.
K.8 Klasifikacija
a. Sabira se ukupan rezultat letova.
b. Maksimum ostaje kako je u K.7 ali se zato smanjuje rad motora po 5 sekundi u svakom flaj-of-u i može biti najmanje 5 sekundi.
c. Trajanje flaj-of-a je 10 minuta. Primenjuju se sva pravila kod pokušaja.
d. Žiri može dopustiti promena maksimuma ili odstupanje od K.8.b u flaj-of krugu.
e.Vreme rada motora i trajanje maksimuma se najavljuje pre pocetka je flaj-of kruga.
K.9 Merenje vremena
a. Važi odjeljak 4b, stav B.11 - normalna pravila, odnosno leti se iz starnog kruga, sa meriocem vremena na svakom startu. Pomicanje startnog mesta tokom turnusa, znaci ponavljanje tog turnusa. Flaj-of turnusi traju podjednako.
b. Maksimum je ogranièen pravilima K.7 i K.8. Ukupno vreme leta je od starta modela, kada model napusti takmicara do kraja leta.
c. Rad motora se meri se vremenski sa dva merioca vremena sa kvarcni satom -štopericom koja meri 1 / 100 sec, a prosek od dva merenja se zaokružuje zaokruženo na najbližu 1 / 10 sec.
K.10 - Broj pomagaca
Jedan pomocnik dozvoljeno na svakom startna mjestu.
K.11 Pokretanje a. Model se lansira rucno. Skakanje je dozvoljeno.
b. Takmicar mora podesiti i regulisati sam svoj motor i izvršiti samostalno lansiranje modela od sebe.
c. Model se mora na udaljenosti do 5m startovati od startna linije.
Preveo Boško Lacimic
|
|
|
Post by Bozo on Dec 22, 2009 15:41:53 GMT 1
Svet brzo napreduje Ovo je jedan fantastican start iz 2009 - Summer Cup. Na delu su modelari Poljske!! www.youtube.com/watch?v=oS5w5TiVHJoSetite se one price sa "muvanjem" maceta ispod tri lavora i napretka u odnosu na nase "šibicarenje"
|
|
|
Post by tica on Dec 22, 2009 21:15:24 GMT 1
Ovo je baš fascinantno.Jedna baš zanimljiva kategorija.
|
|
|
Post by Boca on Dec 22, 2009 23:32:08 GMT 1
|
|
|
Post by Boca on Jan 12, 2010 23:24:28 GMT 1
Evo najzad jedne jeftine FF kategorije. Komplet materijala za F1Q iznosi 79 Eura. To je doduse bez motora i elektronike ali ostatak nebi trebao da kosta vise od 120 Eura. Znaci za 200 eura imas FF takmicarski model. www.modellbau-thiele.de/quetzal.htm
|
|
|
Post by Boca on Jan 17, 2010 18:39:39 GMT 1
Na ovom linku je slika sa lepim resenjem za promenu ugla horizontalnog stabilizatora, primenljivo i za F1E.
|
|